Radne zone

Članak 54.

IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA VAN NASELJA GOSPODARSKE NAMJENE
– PROIZVODNE I/ILI POSLOVNE (I) i/ili (K)
(1) Izdvojeno građevinsko područje van naselja gospodarske namjene – proizvodne(I) i/ili poslovne (K)
predviđeno je u naseljima Mokrice, Oroslavje i Stubička Slatina.
(2) Unutar ovih građevinskih područja moguća je gradnja građevina:
a) pretežito proizvodne namjene (pretežito proizvodne, pretežito zanatske i sl.) (I);
b) pretežito poslovne namjene (pretežito uslužne, trgovačke i komunalno-servisne i sl.) (K),
c) pretežito skladišne namjene,
d) pretežito namjene koje se logično kombiniraju s navedenima (restoran za zaposlene, rekreacijski
sadržaji za zaposlene, otvoreni sportski tereni, dječji vrtić za djecu zaposlenika, utovarno-istovarne
rampe i sl.),
e) infrastrukture.
(3) Smještaj proizvodnih, poslovnih i skladišnih i sl. djelatnosti ovisno o prostoru na kojem se smještaju,
veličini, kapacitetu i vrsti djelatnosti utvrđuje se kroz sljedeće uvjete:
a) da racionalno koriste prostor s prioritetom obnove, rekonstrukcije i boljeg korištenja već uređenog i
izgrađenog prostora te namjene,
b) da se prilikom daljnjeg planiranja usklade interesi korisnika, osigura dovoljan prostor za razvoj te da
se utvrde mogući utjecaji na okoliš i osigura zaštita okoliša,
c) da su energetski i prometno primjerene prostoru u kojem se planiraju te da se osigura potrebna
količina i sigurnost opskrbe vodom i energijom koja ne smije ugroziti potrebe naselja,
(4) U sklopu ovih područja moguće je smjestiti one proizvodne i poslovne djelatnosti koje se zbog uvjeta
prostorne organizacije i tehnologije proizvodnje ne mogu smjestiti unutar građevnih područja naselja,
odnosno one djelatnosti koje nepovoljno utječu na uvjete života u naselju.
(5) Unutar građevinskog područja van naselja gospodarske namjene – proizvodne (I) i/ili poslovne (K)
gospodarskog područja Mokrice 1 i 2 može se, sukladno potrebama, urediti zona gospodarenja otpadom –
obrada i privremeno skladištenje neopasnog korisnog otpada (metal, staklo, papir, drvo, plastika i dr.).

Članak 55.

GRAĐEVNA ČESTICA GOSPODARSKE NAMJENE – PROIZVODNE (I) I/ILI POSLOVNE (K)
(uređenje, veličina, oblik, ustrojstvo, regulacijska linija, izgrađenost, pejzažno uređenje, ograde)
(1) Na jednoj građevnoj čestici gospodarske namjene – proizvodne i/ili poslovne (I) i/ili (K) mogu se
graditi osnovne građevine; pomoćne građevine; sporedne građevine i uređenja koja služe za redovitu
uporabu građevina na građevnoj čestici i same čestice te sve čine jednu funkcionalnu cjelinu odnosno
poslovni i/ili proizvodni i/ili skladišni kompleks – složena građevina (sklop više međusobno funkcionalno i/ili
tehnološki povezanih građevina).
(2) Sporedne građevine i uređenja koja služe za redovitu uporabu građevina na čestici su:
a) pretežito podzemne (ukopane) i nadzemne građevine (spremnici ukapljenog plina ili nafte, cisterne
za vodu, pročistači otpadnih voda, sabirne jame i sl.).
b) otvorena (i nenatkrivena) dječja i sportska igrališta, otvoreni bazeni i sl,
c) ograde, pergole (brajde, odrine), prostor za odlaganje otpada, parterna uređenja (staze, platoi,
parkiralište, stube na kosom terenu), solarni kolektori i njihovi temelji, potporni zidovi i sl.
(3) Veličina građevne čestice ne može biti manja od 1000 m2
(4) Oblik građevne čestice za izgradnju treba uskladiti sa uvjetima tehnološkog, funkcionalnog i
organizacijskog procesa koji se odvija na njoj, ali najmanje širine prema ulici od 20,00 m.
(5) Ustrojstvo (uređenje) građevne čestice treba postaviti u skladu s tehnološkim, funkcionalnim i
organizacijskim procesom koji se na njoj planira. Ako nije u suprotnosti s tehnološkim procesom, uređenje
građevne čestice treba biti načelno slijedeće (ali nije uvjet):
a) u prednjem dijelu građevne čestice bude smješteno parkiralište zaposlenih i stranaka,
b) iza parkirališta treba biti smještena uprava, odnosno administrativno-organizacijsko-uredski dio,
c) u dubini građevne čestice treba biti smješten proizvodni dio,
d) reklamne stupove smještavati na privatnim građevnim česticama unutar gradivog dijela čestice.
(6) Položaj regulacijske linije određuje se tako da se od osi cesta utvrdi rubna linija cestovnog zemljišta
u skladu sa člankom 79.
(7) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (Kig) građevne čestice za građenje građevina je 50%, a
najmanje 20% građevne čestice mora biti pejzažno uređeno.
(8) Pejzažno uređenje neizgrađenog dijela građevnih parcele treba temeljiti na upotrebi autohtonih vrsta
biljaka u skladu s lokalnim uvjetima, klimatskim uvjetima, veličini građevina i njihovom rasporedu te uvjetima
pristupa i prilaza. Drvoredima je moguće prikriti većinu manjih građevina. Drvoredi, potezi grmlja i sl.
omogućit će njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru, a posebnu pozornost treba obratiti
određivanju veličine “predvrtova” i parkirališta za vozila. Treba koristiti stare lokalne sorte drveća (lipa,
orah), grmlja i cvijeća.
(9) Ograda može biti žičana, metalna, drvena, betonska, zidana, djelomično zidana, i sl., kombinacija
ostalih materijala ovdje navedenih, a poželjna je zasađena živica od sljedećih biljnih svojti: grab, glog, svib,
drijen, klen, hudika, lijeska, trnina, tisa, ukupne visine do 2,0 m. Ograda se postavlja na lijevu među, sa
unutrašnje strane, promatrano od javne prometne površine prema samoj parceli. Kod uglovnih parcela
ograda se postavlja i na desnoj međi (prema drugoj prometnoj ili nekoj javnoj površini).

Članak 56.

SMJEŠTAJ GRAĐEVIN(A)/E GOSPODARSKE NAMJENE – PROIZVODNE (I) I/ILI POSLOVNE (K)
(građevinska linija, udaljenost od bočne međe, parking, visina, ukupna visina, oblikovanje građevine)
(1) Građevinska linija građevine od regulacijske linije mora biti udaljena najmanje 10,00 m, uz
poštivanje stavka (1) članka 79.
(2) Najmanja udaljenost građevine od međa prema susjednoj građevnoj čestici mora iznositi najmanje
polovicu visine pročelja ili zabata građevine uz tu među (H/2), ali ne manje od 6,00 m.
(3) Na svakoj građevnoj čestici mora se osigurati smještaj za sva potrebna vozila sukladno članku 81.
(4) Građevina može imati visinu krovnog vijenca do 12,00 m. Iznimno, visina građevine može biti i veća
zbog proizvodne opreme te tehničkog, tehnološkog i organizacijskog procesa unutar građevine (primjerice
visine raznih spremišta – silosa i sl.).
(5) Treba izbjegavati jednolične ravne površine pročelja velikih duljina. Optičko smanjivanje takvih
pročelja treba riješiti određenim “lomljenjem” pročelja ili korištenjem različitih tonova boje pročelja, kako bi
se velike površine optički smanjile. Materijal koji se koristi za oblaganje pročelja ne smije biti od metala u
visokom sjaju (materijal reflektirajućih karakteristika).
(6) Krov građevine treba biti ravan ili kos (jednostrešni, dvostrešni, ili višestrešni), nagiba do 45°,
pokriveno u skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali nikako materijalom na bazi azbesta i materijalom
u visokom sjaju (materijal reflektirajućih karakteristika). U slučaju da se radi o izgradnji većih građevina kod
kojih bi pridržavanje nagiba krovnih ploha dovelo do visine krovnog sljemena veće visine tada se može
dozvoliti i izgradnja paralelnog višestrešnog (shed) krovišta. Dozvoljena je ugradnja krovnih prozora, gradnja
krovnih kućica i krovnih nadozidnih prozora.

Oroslavje

Mokrice

Stubička Slatina