O gradu
Grad Oroslavje proteže se na 32 četvorna kilometra i obuhvaća osim samog naselja Oroslavja još i naselja Andraševac, Krušljevo selo, Mokrice, Slatinu i Gornje Oroslavje. Broji oko 6.500 stanovnika, a status grada ima od 1997. godine. Ime Oroslavja spominje se još početkom 13. stoljeća, a sam naziv najčešće se povezuje s orlom koji je i danas zaštitni znak Grada. Grad Oroslavje nalazi se u južnom dijelu Krapinsko-zagorske županije. Smješten je na prostoru kojeg s južne strane omeđuje Županija zagrebačka, sa sjeverozapadne strane Grad Zabok, sa istočne strane Općina Bedekovčina i Grad Donja Stubica, te sa jugoistočne strane Općina Stubičke Toplice, no još graniči sa općinama Veliko Trgovišće i Jakovlje.
Grad se nalazi na prostoru glavnih cestovnih prometnica, Zapadna Europa, Zagreb, Jadranska obala, Slavonija, a sa takvom prometnom povezanošću otvorena su mu vrata gospodarskog, poljodjelskog, turističkog, kulturnog i inog razvoja.
Oroslavska povijest vezana je uz dva dvorca oko kojih se stoljećima i odvijao cjelokupni gospodarski, društveni, kulturni, ali i sportski život. Prema dosad poznatim podacima oroslavski plemići prvi su u naš kraj donijeli tenis, mačevanje, jahanje, skijanje i druge sportove. U Oroslavju su česti gosti bili ili su čak živjeli i radili i poznati umjetnici kao što su Franz Liszt, Vlaho Bukovac, Bela Čikoš – Sesia, Mirko Rački, August Šenoa, Ksaver Šandor Gjalski, Antun Gustav Matoš i drugi.
Dolaskom industrijalizacije krajem 30-tih godina 20. stoljeća Oroslavje postaje najveće industrijsko središte u Hrvatskom zagorju, a zajedno s industrijskim napretkom u Oroslavju se počinje razvijati bogat društveni, kulturni i sportski život, pa je tako prva tekstilna škola na području bivše Jugoslavije osnovana baš u Oroslavju i to 1927. godine.
Zahvaljujući industriji, ali i brojnim majstorima i tehničkoj inteligenciji koja iz Europe dolazi u Oroslavje, u mjesto dolazi i sport, a među prvima su nogomet i skijanje, pa je već 1930. godine Oroslavje u sklopu Planinarskog društva “Runolist” imalo i skijašku sekciju. Razvoj industrije značio je i razvoj sporta, tako da je u 20. stoljeću Oroslavje bilo prvo sportsko mjesto u Hrvatskom zagorju, a u skijaškom trčanju, možemo to bez hvale reći, bili smo i prvo mjesto u cijeloj Hrvatskoj. Oroslavje se nalazi samo 30 kilometara od Zagreba s kojim je povezano autocestom. Do poznatih Stubičkih Toplica je samo dva kilometra, a u blizini nam je i Sljeme gdje na nadmorskoj visini većoj od 1.000 metara oroslavski skijaši imaju idealne uvjete za trening tijekom cijele godine.
U Oroslavju vlada blaga kontinentalna klima gdje su prosječne temperature u proljeće oko 10 stupnjeva celzijevih, u ljeto oko 19, u jesen oko 10, te zimi oko nula stupnjeva celzijevih. Prosječna godišnja kolicina oborina najveća je u travnju (145 milimetara po metru četvornom). Oroslavje leži na 150 metara nadmorske visine.
Osnovna škola u Oroslavju postoji od 1862. godine, imamo nekoliko sakralnih objekata, a to su župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, te nekoliko kapela. U Gradu djeluju i brojne kulturne, sportske i druge udruge koje okupljaju veliki broj građana. Oroslavska tekstilna industrija na kojoj je izraslo današnje Oroslavje gotovo više ne postoji, ali šire se nove gospodarske djelatnosti. Spomenimo TPK Orometal, Pireko, AquafilCRO, Sinago, Birotehnik, EPO Oroslavje, OZO Konfekcija, MB alati i drugi. šire se i brojni mali i srednji pogoni koji svakim danom zapošljavanju sve veći broj djelatnika, a time stvaraju i temelje za ponovni sportski uzlet Oroslavja u svim sportovima, u čemu je Skijaški klub Oroslavje prvi primjer.
Župnik Josip Cigler u župnoj Spomenici između ostalog zabilježio je i ovo:
“U Oroslavju zavlada kuga od koje su ljudi umirali. Da se toga velikog zla oslobode, odluči narod, potaknut župnikom Antunom Tuškanom, podignuti kapelu U Oroslavju na čast Majci Božijoj. Zemljište, na kojem bi se imala podignuti kapela pokloni za onda živući grof Krištof Vojković, kojeg potomci žalibože to lijepo hrvatsko ime pomađariše u Vojkffy, i k tome odluči pokloniti svu ostalu potrebitu građu, kao ciglu, crijep i drvo. Ručne i vozne težake dali su ljudi u naravi, a potrebni novac za radnike sakupiše među sobom. I dosta stvoriše u kratko vrijeme oko godine 1820. Milovidnu krasnu kapelu“.
Obitelj grofa Vojnović smatrala se je uvijek nekim načinom pokroviteljem te kapele te ju raznovrsno darivala. Ta visokorođena obitelj ima u to kapeli svoj poseban oltar “Dobrog Pastira”.
Simbol Oroslavja je Orao koji dominira na središnjem trgu. On sa visine promatra valovite brežuljke, korito Topličine, polja, njive, vinograde, voćnjake, livade, ceste te prugu. Tu se sjedinjuje prošlost i sadašnjost kulturno-povijesne i gospodarsko-turističke vrijednosti. Oroslavje je u turističko-gospodarskom pogledu vrlo atraktivno. Pored tih primamljivih prirodnih ljepota, atraktivni je sudionik društvenog, duhovnog i političkog zbivanja u našojDomovini. Nezaboravne su njegove krasote i neprolazna vrijednosti što su nam ostavili naši pradjedovimzato to želimo sačuvati, njegovati i dostojno predati budućnosti.
Oroslavje je dalo obol u svim dosadašnjim povijesnim zbivanjima. Glavni vodotokovi su rijeka Topličina i Krapina čija je sabirnica Sava. Vodoopskrba je u sustavu zagorskog vodovoda.
Prije domovinskog rata imali smo pretežito niskoakumulativnu industriju čiji dio je uslijed zaostajanja u tehnološkom obliku, bio osuđen na propast, tim više što u fazi pretvorbe i privatizacije nisu uključena financijsko kondiciona osvježenja koja su sa pravom očekivana. Sa druge strane vidljivo je da se već kod prvih koraka poticanja privatne inicijatie na obzorju pojavljuju i privatni poduzetnici s proizvodnim djelatnostima koje se svakim danom sve snažnije uključuju u domaće i ino tržište. Ti poduzetnici s pravom se mogu smatrati glavnim promotorom novog razvoja oroslavskog gospodarstva.
Iz povijesno-kultornog bogatstva našeg Grada proizlazi obveza za očuvanje postojeće baštine kao i njezino kvalitetno konzervatorsko održavanje, kako bi budući naraštaji imali spoznaju o toj vremenskoj bitnosti. S posebnom pažnjom želimo njegovati dugogodišnju športsku aktivnost Oroslavja koja svoj oslonac vidi u povećanju gospodarskog potencijala Grada. Po svom zemljopisnom položaju i značajnom sudioništvu u društveno-političkom razvitku ispunjene su sve pretpostavke da ovaj Grad suvremeno administrativno središte.
Sadašne ispitivanje interesa navješćuje da će Oroslavje uskoro postati snažan gospodarski centar gdje će svoje djelatno mjesto ostvariti sve stručne spreme. Ti pokazatelji upućuju nas da vjerujemo da će ovaj Grad postati središte poslovnog svijeta sa prepoznatljivom kulturnom i turističkom ponudom, koja već sada ima smještajne mogućnosti. Sjedinjenim naporima težimo uređenju prometnica jer su nam one granice garancija kvalitetnih komunikacija što je preduvijet za dolazak poslovnih ljudi s kojima Oroslavje želi izgraditi sigurnu i stabilnu budućnost.
Podaci o gradu
Grad Oroslavje (u širem smislu)
Broj stanovnika: 6.138
Površina: 32,20 km2
Broj naselja: 5
Grad Oroslavje (u užem smislu)
Broj stanovnika: 3.368
Geografski podaci
Geografska širina: 45º s.g.š.
Geografska dužina: 16º i.g.d.
Nadmorska visina 169 m